94 ZA CRNU GORU

NATO I CRNA GORA

CRNA GORA KRENULA U NATO, A NE ZNA ZAŠTO I NE ZNA KAKO

Integracije se odvijaju  pod šifrom “tajno”

 Cilj nam je da što prije postanemo članica NATO saveza. Ne vidim razlog da u Crnoj Gori postoje bilo kakve vojne baze. Vidim Crnu Goru u perspektivi kao demilitarizovanu državu, što znači da će se naša vojska koja broji 2300 ljudi jednog dana transformisati u određene bezbjedonosno humanitarne strukture. To možda neće biti sjutra ili preksjutra, ali sam ubijeđen da će se desiti za dvije, tri ili četiri generacije, kaže Miodrag Vuković 

NATO pakt je formiran 1949. sa ciljem da spriječi "komunističku najezdu" odnosno širenje uticaja SSSR-a i to šest godina prije osnivanja Varšavskog pakta! Od samog osnivanja uloga SAD-a bila je dominantna i izazivala je pokušaje otpora u nekim državama saveza ali bez uspjeha ( Francuska 1963.). Propašću SSSR-a, ne samo da se nije rasformirao, vec se odlučno širio i jačao na zemlje bivšeg istočnog bloka i preuzeo novu idejnu osnovu za razvoj, navodi se u izvještaju Nansen dijalog centra. Umjesto, u osamdesetim godinama, prisutne ideje o opštoj blokovskoj demilitarizaciji NATO se transformiše i progresivno jača. Uostalom o istorijatu, karakteru i aktivnostima NATO pakta, smatraju iz Nansena, puno toga je napisano, snimljeno ili ispričano i malo je onih koji su spremni da vjeruju da se radi o mirotvornoj i odbrambenoj snazi i to ne samo van tog bloka već i u samoj javnosti zemalja NATO pakta. Njihov stav je da je nemoguće  bitno lijepe stvari reći o savezu koji je najveći potrošač novca za vojne potrebe na planeti i koji je praktično uvijek u stanju "vojnih intervencija", odnosno ratova (80% svjetskog naoružanja proizvodi NATO). Isto tako, unutrašnja konfliktnost članica, vojne hunte i međusobni ratovi su dio priče o zemljama NATO pakta (primjeri Grčke i Turske). Takođe, način na koji se zaobilaze legitimne medunarodne organizacije ( UN, OEBS...) u potrebi samostalnog "rješavanja problema" su ozbiljno treniranje trajne sigurnosti i izazivaju eskalaciju i ekstremizaciju najrazličitijeg oružanog otrora, kažu iz Nansena. Stotine milijardi dolara, tvrde, košta dalje trajanje i širenje NATO pakta u svijetu opterećenim siromaštvom, bolestima i poremećajima klime nastalim nekontrolisanim aktiviranjem opasnih materija. Trošenje vojnog arsenala je uslov nove proizvodnje i kupovine i jasno je zašto su ratovi potreba vojne ekonomije. Profit koji nastaje obavezom novih članica da svoje staro oružje zamijeni njihovim novim je ključni razlog za širenje NATO pakta uz sve drugo što vojnim prisustvom mogu zaraditi u zemljama članicama, kontrolišući vlast i privredu država članica.. To je prosta računica, stav je ljudi u Nansen dijalog centru.Revija D je kontaktirala predstavnike političkih partija u Crnoj Gori kako bi javnost konačno bila upoznata sa njihovim stavovima vezanim za eventualno priključenje Crne Gore NATO savezu.Milan Radović, predsjednik IO NS kaže da je njegova stranka u Evropi prepoznata kao integralistička, ali naglašava da Narodna stranka nije za one integracije koje ne donose dobro građanima Crne Gore. Proces NATO integracija je netransparentan u Crnoj Gori i to je po njemu osnovni problem. - Eventualno priključenje Crne Gore NATO savezu odvija se pod šifrom „tajno“. Građani ne znaju šta se događa prilkom susreta crnogorskih sa NATO zvaničnicima. To pokazuje i nedavni susret crnogorskih predstavnika sa generalnim sekretarom NATO-a Jap de Hop Sheferom na kojem je najavljeno učešće crnogorskih vojnika u mirovnim misijama saveza. Javnost je ostala uskraćena za informaciju šta se na sastanku zapravo desilo i da li je nešto potpisano. Vlast tvrdi da je NATO strateški interse Crne Gore, međutim postavlja se pitanje ko je utvrdio tu strategiju i interes. Crna Gora u ovom trenutku nema strategiju odbrane niti zakon o vojsci. Takođe, nijedan državni organ nije donio neki dokument ili odluku koja bi pravno legitimisala ovaj proces. Kovanica evroatlanske integracije je apsolutno besmislena. Ona se forsira kao prevara  građanima i kao način da se pod firmom „evropske“ obave i ove, isključivo vojne integracije – smatra Radović.Građani, dodaje, moraju znati šta im donose ove integracije, koji su razlozi za, a koji protiv i koliko će sve to da ih košta. Narodna stranka se, tvrdi Radović, zalaže da se ovaj proces demonopoliše, odnosno da se u njega uključe sve političke partije, predstavnici NVO sektora, kao i drugih zainteresovanih organizacija. - Smatramo da je potrebno da se otvori široka javna raprava i nakon toga završnu riječ daju građani na referendumu, jer se radi o kapitalno važnom pitanju za budućnost naše zemlje. U ovom trenutku dovoljan nivo saradnje sa NATO savezom sadržan je u sporazumu Partnerstvo za mir i sve preko toga nije dobro nas. Crna Gora ne treba da uđe u NATO savez prije nego ostvari evropske integracije i sačeka razvoj situacije u regionu. EU razvija svoje bezbjedonosne strukture koje se poslednjih godina sve više odvajaju od NATO priče, što znači da svoj bezbjedonosni interes možemo ostvariti kroz te integracije, i izbjeći nepotrebno vezivanje za NATO, kaže predsjednik IO NS. Narodna stranka, po njegovim riječima, nije za to da CG žuri u ovaj vojni savez, prvenstveno zbog toga što NATO nije integralistički proces. Radović kaže da savez ne integriše već kordinira, što je priznao i generalni sekretar NATO-a . U NS-u smatraju da bi eventualno pristupanje vjerovatno značilo i izgradnju neke vojne baze, što bi ugrozilo turistički i ekonomski potencijal zemlje. Na pitanje zašto vlast insistira na ovim integracijama, Radović kaže, da sama definicija NATO-a „čuvar demokratskih institucija sistema“, mami režim kako bi zaštitili svoj položaj i učaurili nedovoljno razvijene državne institucije. - Potpuno je pogrešna teza da NATO osigurava bezbjednost svojim članicama. Pokazalo se upravo suprotno. Desilo se da se neke zemlje suoče sa problemom terorizma samo zbog toga što su postale članice saveza. Ne želimo da nam se desi ono što se desilo Turskoj. I na kraju, zašto bi služili američkim interesima koji se otvoreno zalažu za nezavisnost Kosova i kako zaboraviti agresiju na našu zemlju koja se desila prije osam godina, zaključio je Radović.Liberalna partija uopšte ne vidi perspektivu u atlanskim integracijama. Ivan Janjušević, član Pravnog savjeta LP-a, zadužen za vojna pitanja, podsjeća na rezultate anketa vezanih za pristupanje Crne Gore NATO-u.- Ako uporedite rezultate svih do sada urađenih anketa na ovu temu vidjećete da je prilično izražen trend opadanja podrške NATO integracijama. A šta crnogorska vlast radi? Oni sve završavaju iza zatvorenih vrata, što znači da je svaki njihov akt nelegitiman, jer nema podršku građana. Posledica ovakvog ponašanja biće užurbani proces integracija i militarizacija Crne Gore. Nedavno je Vlada CG usvojila strategiju odbrane, a da nikog  nisu konsultovali. Sami su odredili da nam je NATO prioritet.Osnovni razlog zbog čega je LP protiv pristupanja savezu je turizam. - Cijenimo da CG treba da se razvija kao turistička destinacija i da nam je to strateški interes. Turska i Španija su najbolji primjer kako pristupanje NATO-u može da ugrozi turizam, ali ne samo to. Ne želimo da budemo meta terorista. Nama je kao maloj državi interes da afirmišemo politiku neutralnosti. Mislimo da vojno prisustvo neće doprinijeti turističkom razvoju. Isto tako budžetska izdvajanja za vojna pitanja bolje je usmjeriti u unapređenje turizma i životne sredine. Imamo saznanja da se radi o cifri od 100 miliona eura, tvrdi Janjušević.Svaka zemlja koja pretenduje da udje u NATO, objašnjava Janjušević, mora ispuniti i određene obaveze. Prvenstveno su u pitanju vojni standardi. - U tom smislu CG je potpisala SOFA sporazum po kojem smo već preuzeli neke obaveze prema oružanim snagama SAD-a. Što se tiče daljih obaveza, očekuje se od Crne Gore da pošalje svoje jedinice u krizna područja. To je izjavio i sam portparol NATO-a. Tačno je da svaka država potpisuje posebne sporazume sa NATO savezom, međutim slijede obaveze koje se moraju ispuniti. A koje su obaveze i koji im je obim mi ne znamo.Odgovore mora dati vlast, a ona to ne radi. Katastrofalno je za zemlju da srlja u nešto o čemu nema pojma – smatra Janjušević.Za SNS je najvažnije da se odluka o eventualnom ulasku Crne Gore u NATO donese na referendumu. - Eventualni ulazak Crne Gore u NATO savez obavezno mora dobiti neposrednu referendumsku verifikaciju, pri čemu Srpska narodna stranka smatra greškom što na isti način nije riješeno i pitanje pristupanja Partnerstvu za mir. Uz to, Crna Gora treba na biralištima da se izjasni i o realizaciji opšte retoričke namjere političke elite o učlanjenju u Evropsku uniju. U aktuelnoj državolikoj tvorevini zabrinjava medijska promocija atlantskih integracija od strane pojedinih ličnosti iz javnog i političkog života koje su se do prije par mjeseci nedvosmisleno zalagale za minimiziranje i ukidanje Vojske u Crnoj Gori, posebno dok je ona funkcionisala kao Vojska Jugoslavije i Vojska Srbije i Crne Gore. Danas ti isti barjače idejom ulaska mikrodržavnog provizorijuma u NATO savez, manipulišući stavovima i emocijama građana prema evropskim i atlantskim procesima. Sve strukture društva moraju da obrate pažnju na činjenicu da u suštini njihovog medijski dopingovanog odnosa prema ovim bitnim pitanjima stoji namjera da dodatno finansijski profitiraju, nakon svih godina tranzicijske pljačke. Konačan i konkretan stav Srpske narodne stranke o pitanju mogućeg ulaska Crne Gore u NATO vojno - politički savez zavisiće od dvije stvari. Prva je kvalitet unutrašnjih društvenih odnosa u republici definisanih novim Ustavom na čiji će konačni izgled uticati, ili može uticati, i međunaroda zajednica, uključujući i političko krilo atlantske Alijanse, kaže Dobrilo Dedeić, portparol Srpske narodne strankeSrpska narodna stranka, dodaje Dedeić, podjednako drži i do konačnog rješenja statusa južne pokrajine Srbije. U tom pravcu, izjava generalnog sekretara NATO-a Jap de Hop Shefera u Ohridu, na Bezbjedonosnom forumu Savjeta evroatlantskog partnerstva nije afirmišući i dobar korak, jer podržava plan Martija Ahtisarija, koji je suštinski koncept komadanja Srbije. Dok opozicija strahuje od mogućih štetnih posledica, vladajući DPS je za NATO bez alternative.- Mi smo za sve integracije kojima teže demokratske zemlje svijeta. Crna Gora mora biti dio razvijenog svijeta i treba je učniti ravnopravnom članicom svih tih organizacija. Cilj nam je da što prije postanemo članica NATO saveza, jer smo mi, parlamentarci, već postali pridruženi član parlamentarne skupštine NATO-a. Čak je i opozicija odredila svog predstavnika u toj delegaciji, što znači da imamo konsenzus po tom pitanju. Većina članica EU je u ovom vojnom savezu. Smatramo da je to i naš interes. Samo tako možemo da racionalizujemo odbrambene snage i učnimo ih primjerenim svojoj teritoriji, broju stanovnika i ekonomskoj moći. U periodu kada ima dosta stresnih dešavanja u svijetu treba da postanemo dio tog globalnog odbrambenog kišobrana. Od NATO-a se može dobiti vojna i novčana pomoć, kao i mnogi drugi benefiti, a da bi to postigli moramo ući u krug, jer ne možeš sa strane gledati i tražiti neka prava. Najbitnije od svega je što sami odlučujemo o pristupanju i što nas niko ne tjera na to. Niko nas ne može primorati ni na šta. Ne postoji obaveza slanja vojnika u mirovne misije, to je najobičnija spekulacija. Sve funkcioniše na principu dobrovoljnosti države članice, odnosno pojedinaca-vojnika, tvrdi Miodrag Vuković.Po njemu, priča o vojnim bazama je prejudiciranje konačne odluke.Država se, kaže, dogovara sa NATO strukturama da li će se formirati baze i kojeg će one karaktera biti. - Ne vidim razlog da u Crnoj Gori postoje bilo kakve vojne baze. Vidim Crnu Goru u perspektivi kao demilitarizovanu državu, što znači da će se naša vojska koja broji 2300 ljudi jednog dana transformisati u određene bezbjedonosno humanitarne strukture. To možda neće biti sjutra ili preksjutra, ali sam ubijeđen da će da će se desiti za dvije, tri ili četiri generacije, kaže Vuković. O budžetskim izdvajanjima za vojsku u slučaju pristupanja NATO-u nije mogao da govori objašnjavajući da sve zavisi od toga u koje će se aktivnosti zemlja uključiti.- Sam proces NATO integracija nije dovoljno transparentan. Tu se slažem sa našim oponentima za razliku od njih koji se ni sa čim što mi kažemo ne slažu. Najslabija karika u ovom procesu je nedovoljna informisanost javnosti. Tvrdim da to niko ne radi namjerno.Uostalom, tek smo na početku procesa, tako da ima vremena da se građani upute i na referendumu odluče jesu li za ulazak CG u NATO. Samo tako će odluka imati legitimitet, smatra Vuković.

Vukašin D. RAČIĆ  

Boks:

Vlada ne zna šta radi 

Nansen dijalog centar je sproveo mapiranje koje je imalo za cilj da identifikuje i mapira sve značajne subjekte koji bi trebali da budu nosioci procesa, oni koji prate proces i oni koji informišu o procesu. Istraživanje je dalo sledeće rezultate: predstavnici institucija treba da se dodatno obrazuju o problematici NATO integracija, predstavnici institucija ovaj problem ne smiju gledati kao problem koji se ne tiče njihove nadležnosti jer su efekti priključenja NATO savezu mnogo kompleksniji i imaju uticaja na sve oblasti, povecati transparentnost državnih organa o ovoj problematici, nevladin sektor uključiti u proces, naučne institucije uključiti u proces, nevladine organizacije moraju više da prate ovaj proces, mediji moraju studioznije da se posvete ovom pitanju i detaljnije informišu građane, raditi na izradi alternativa procesu priključenja NATO savezu, politicke partije se moraju zainteresovati za ovaj proces i kroz skupštinu isti učiniti transparentnijim, ministarstva u Vladi Republike Crne Gore se moraju dodatno angažovati na ispitivanju efekata priključenja.  

boks 2:

NATO košta 

Jedan od osnovnih razloga za ovakav stav NS-a je i to što savez ne može biti isplativ za mali sistem kakva je Crna Gora. Radović navodi primjer Slovenije i Rumunije koje su morale da se odreknu svog naoružanja i nakon toga plate visoku cijenu novog naoružanja usklađenog sa NATO standardima. - Zemlja koja ulazi u NATO mora imati vojsku koja ispunjava njihove standarde koji su visoki, a i skupi. Ovih dana u željezari se pretapa 50-ak tenkova, ali ćemo zato u slučaju pristupanja savezu morati da ispunimo zahtjeve NATO-a i kupimo njihove tenkove koji koštaju mnogo. Slovenija je platila pola milijarde eura nabavku tenkova za svoju vojsku. Hrvatska je uvećala vojni budžet za 2007. godinu za 30 miliona eura, samo po osnovu angažovanja jedne vojne jedinice od 200 vojnika u tzv. mirovnoj misiji u Avganistanu. Primjera radi, vojni budžet naše zemlje za 2007. iznosio je 40 miliona eura, kazao je Radović.

boks  3: 

DPS euroskeptik?

Miodraga Vukovića Evropska unija podsjeća na državnu zajednicu SiCG.- Evo vidite da ni Evropska unija ne može da donese Ustav kojim će se regulisati na isti način principi koji će obavezivati sve, pa idu na Ugovor. Dakle ništa od saveza evropskih država. Napraviće nešto kao što smo mi imali državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, sa vrlo malo zajedničkih funkcija, rekao je Vuković.